Glavni grad Hrvatske, Zagreb, ujedno je i najveći grad u Hrvatskoj. Nalazi se na kontaktu velikih tektonskih jedinica (Alpe, Panonski bazen i Dinaridi), unutar seizmički najaktivnije zone unutrašnjeg dijela Hrvatske, pa je u opasnosti od jakih potresa. Povijesni centar grada, Donji i Gornji grad, prepuni su vrijednih, ali i krhkih, primjeraka arhitekture pretežito iz 18., 19. i početka 20. stoljeća. Potres magnitude 5.5 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020, za vrijeme epidemije koronavirusa, najjači je potres na području grada u proteklom stoljeću. Osim tragičnog gubitka života i ranjenih, potres je nanio gradu i građanima ogromne materijalne štete.
Odmah nakon potresa Hrvatska je aktivirala mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, putem kojeg su Slovenija, Mađarska, Austrija i Italija, Crna Gora, Litva i Francuska donirale šatore, krevete, madrace, grijače i vreće za spavanje.
Copernicus, program EU-a koji služi praćenju i predviđanju stanja okoliša na zemlji, u moru i zraku putem satelita, korišten je u procjeni štete od potresa. Program daje besplatne informacije koje služe učinkovitijem vođenju kriznih situacija.
Iako je mnogo već uloženo u sanaciju posljedica potresa, veći dio oporavka je tek pred građanima. Kao dodatnu pomoć, Hrvatska se može prijaviti Fondu solidarnosti Europske unije, koji može financirati određeni postotak obnove. Hrvatska vlada očekuje 500 milijuna eura pomoći, koja bi se iskoristila za pomoć građanima, obnovu škola, bolnica i objekata kulturne baštine.
Potres je ukazao na potrebu za ulaganjem u obnovu zgrada škola, bolnica i drugih javnih ustanova. EU je sufinancirao projekte energetske obnove nekoliko škola, vrtića, domova za stare i nemoćne i bolnica. Značajan je i projekt obnove i prilagodbe prostora za tri dnevne bolnice u KBC Dubrava. EU je financirao 85 % troškova projekta vrijednog gotovo 50 milijuna kn.