Kriminalci više ne mogu bježati od zakona prelaženjem iz jedne države članice u drugu. To je rezultat Unijine dugogodišnje borbe protiv teškog i organiziranog kriminala kako bi zaštitila svoje građane od njegovih strašnih posljedica. Države članice u početku su prvenstveno surađivale u borbi protiv terorizma i droge, no ta se suradnja postupno proširila kako bi se zadovoljile sve veće sigurnosne potrebe Europe bez granica. Iako ne postoje policijske snage na razini Unije, ona nacionalnim tijelima za borbu protiv kriminala pruža potporu na razne načine.

Što EU može poduzeti?

Vlade država članica i dalje su odgovorne za sigurnost unutar vlastitih granica. Međutim, EU raspolaže nizom alata koji mogu zločinačkim skupinama otežati djelovanje. Na primjer, zakonima o kaznenim djelima može pomoći vladama država članica da usklade svoje kaznene politike. Osim toga, osnovao je institucije koje olakšavaju suradnju među državama članicama te osigurava znatna sredstva za niz projekata za suzbijanje i sprečavanje kriminala.

Što je EU dosad poduzeo?

U Uniji postoje pravila kojima se usmjerava suradnja između sudaca, tužiteljâ i policije iz različitih država članica. Ta suradnja temelji se na načelu uzajamnog priznavanja. Drugim riječima, presude ili sudske odluke koje su donijela tijela jedne države članice prihvaćaju se i provode u drugim državama članicama. Na primjer, zahvaljujući europskom uhidbenom nalogu nema više potrebe za tradicionalnim izručenjem što olakšava pronalaženje kriminalaca koji bježe preko unutarnjih granica Unije.

Agencije EU-a, posebno Europol i Eurojust, pomažu policiji i tužiteljima u razmjeni informacija o osumnjičenicima i sudskim predmetima te u provođenju zajedničkih prekograničnih istraga. Napredni informacijski sustavi EU-a, kao što je Schengenski informacijski sustav (SIS II), omogućuju razmjenu informacija između policije, granične policije i carinskih tijela.

Osim toga, Unija radi na suzbijanju određenih kaznenih djela tako što utvrđuje minimalna pravila koja sve države članice moraju primjenjivati te ih sustavno ažurira u skladu s promjenama u kriminalnom djelovanju. To se odnosi i na zakone o suzbijanju terorizma, trgovine ljudima i seksualnog zlostavljanja djece, koji se trenutačno ažuriraju. Tim zakonima definiraju se spomenuta kaznena djela i načini kažnjavanja njihovih počinitelja. Unija revidira i zakone o sprečavanju pranja novca usmjerene na financijski kriminal i zakon o zamrzavanju i oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom. Kako bi se osiguralo da oružje ne dođe u pogrešne ruke, EU je uspostavio i pravila o vatrenom oružju.

Koji su predstojeći izazovi?

Kriminalci se mogu brzo prilagođavati promjenama u društvu i to predstavlja stalni izazov u sprečavanju i suzbijanju kriminala u Europi. Današnji brz razvoj tehnologije kriminalcima nudi prilike za uspjeh, posebno na internetu. Osim što je to uzrokovalo pojavu novih oblika kriminala na internetu, kibernetički kriminalci mogu pružati svoje usluge drugim kriminalcima i prodavati im svoje alate, čime se olakšava vršenje kaznenih djela poput pranja novca i prijevara. Tijela za provedbu zakona često teško pronalaze potrebne resurse za razvoj alata i sposobnosti potrebnih za borbu.

Posebni izazovi javljaju se kada zločinačke skupine nastoje legitimizirati svoju nezakonito stečenu dobit ulaganjem u legitimna poduzeća. Korupcija često ima ključnu ulogu u omogućavanju tog procesa što ostavlja teške posljedice na pošteno tržišno natjecanje i povjerenje javnosti u nadležna tijela.

Nadalje, nestabilnost izvan Unije, a posebno sukobi u njezinoj blizini, dodatno ugrožavaju europsko sigurnosno okruženje. Dokaz tome su nedavna zbivanja u vezi s krijumčarenjem migranata, trgovinom ljudima i oružjem.

Unija nastavlja ažurirati svoje zakone i politike kako bi išla ukorak s razvojem kriminala. Zbog toga je donijela strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala za razdoblje od 2021. do 2025. U tijeku je rad na novom zakonodavstvu za suzbijanje pranja novca (uključujući nova pravila o kriptovalutama) i korupcije, a kodeks policijske suradnje gotovo je dovršen.